Zajedničkim radom zemlje Jugoistočne Evrope mogle bi znatno smanjiti izazove i maksimalno iskoristiti prednosti električne energije bez korišćenja ugljenika do 2050. godine. To je jedna od glavnih poruka novog Izvještaja o budućnosti sektora električne energije u regionu. Projekat Mape puta elektroenergetskog sektora Jugoistočne Evrope (SEERMAP) razvio je scenarije sektora električne energije do 2050. godine sa fokusom na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Grčku, Srbiju, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru i Rumuniju. Scenariji razvoja sektora električne energije u regionu uključuju scenario „bez promjena“, koji odražava primjenu postojećih energetskih politika; scenario „dekarbonizacije“, koji odražava dugoročnu strategiju za smanjenje emisija CO2 u skladu sa ciljevima EU za smanjenje emisija za sektor električne energije u cjelini; i „odloženi“ scenario, koji uključuje inicijalnu implementaciju trenutnih nacionalnih investicionih planova praćenih promjenom smjera politike od 2035. godine, što bi kao cilj imalo smanjenje emisija u 2050. godini skoro kao kod scenarija „dekarbonizacije“. Transformacija je ponovo pokrenuta rastom cijena CO2 i povećanom podrškom za OIE od 2035. godine.
SEERMAP region će morati da zamijeni više od 30% postojećih kapaciteta za proizvodnju fosilnih goriva do kraja 2030. godine, a više od 95% do 2050. godine. To predstavlja izazov kako bi se pripremile politike koje će podsticati nove investicije, kao i mogućnost da se dugoročno oblikuje sektor električne energije u skladu sa širom strategijom energetske tranzicije koja nije ograničena trenutnim mogućnostima proizvodnje.
Elektroenergetski sektori zemalja jugoistočne Evrope dijele zajedničke izazove: stare proizvodne elektrane za proizvodnju električne energije zasnovane uglavnom na lignitu i potrebama za novim investicijama, osjetljivost potrošača na visoke cijene i generalno loše finansijsko stanje kompanija u državnom vlasništvu. Međutim, postoje zajedničke mogućnosti. Region ima veliki potencijal za proizvodnju na bazi solarne energije, vjetra i biomase, veliki hidro potencijal za balansiranje sistema i uglavnom je dobro povezan.
“Kreatori politika, investitori u energetski sektor i predstavnici civilnog sektora će imati uvid u Izvještaj i shvatiti da je našu zajedničku i neizbježnu budućnost bez ugljenika najbolje postići ako je gledamo iz regionalne perspective, zajedno radimo na dekarbonizaciji našeg tržišta električne energije i na zamjeni starih, intenzivnih fabrika uglja sa obnovljivim izvorima energije „, saopštio je László Szabó iz REKK-a, koji je član konzorcijuma koji je sproveo ovaj istraživački projekat. Izvještaj, koji je predstavljen na 23. zasjedanju Konferencije uključenih strana (COP 23) u okviru Konvencije UN o klimatskim promjenama (UNFCCC), služi da bi se došlo do pravovremenog i konstruktivnog dijaloga između zainteresovanih strana u nacionalnom i regionalnom kontekstu. Dok se nacionalni scenariji razlikuju, regionalne mape puta ciljaju 2050. godinu bez ugljenika, što će značajno uticati na pristupačnost, održivost i sigurnost energije u budućnosti. U izvještaju se navodi da bi bilo izvodljivo smanjiti emisije CO2 iz sektora električne energije u regionu između 93-99%, kao što je bio cilj Evropske unije, korišćenjem visokog potencijala obnovljive energije u regionu. Istovremeno, rezultati ukazuju na to da elektrane na ugalj i lignit neće biti komercijalno održive dugoročno u okviru EU plana trgovine emisijama, za koji se pretpostavlja da će se primjenjivati od 2030. godine na Zapadnom Balkanu. Prirodni gas ima prelaznu ulogu da zamijeni dio zatvorenih elektrana na ugalj, prije nego što se od ljeta 2050. godine eliminiše iz elektroenergetskog sistema.
Države koje pristupaju EU biće izložene zajedničkim procesima liberalizacije tržišta, integracije i dekarbonizacije kao rezultat usvajanja tekovina EU u energetici. Liberalizacija tržišta električne energije i visok nivo interkonekcije podrazumijevaju slične veleprodajne cijene električne energije u regionu i regionalnu konkurenciju između proizvođača. Prema tome, planiranje elektroenergetskog sektora mora preći sa nacionalnog na regionalni nivo kako bi se smanjili troškovi dekarbonizacije i obezbijedila sigurnost snabdijevanja.
Projekat je sproveo međunarodni konzorcijum pod vođstvom Regionalnog centra za istraživanje energetskih politika (REKK). Finansiranje projekta je obezbijedilo austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, životne sredine i vodoprivrede i Evropska fondacija za klimatske promjene. Pored zajedničkog regionalnog izvještaja, u okviru istraživačkog projekta pripremljeni su i individualni nacionalni izvještaji, uključujući izvještaj za Crnu Goru. Izvještaji koji su pripremljeni u sklopu projekta dostupni su na http://seermap.rekk.hu Partner na projektu u Crnoj Gori bio je Institut za preduzetništvo i ekonomski razvoj (IPER).
Za dodatne informacije obratite se László Szabó-u iz REKK-a pozivom na broj +36 14825153 ili emailom:
laszlo.szabo@rekk.hu